sexta-feira, setembro 03, 2010

Iha ne 'e iha Alentejo ami hakoak Ita hotu iha Timor Leste...

Tanba barak hau nia aluno sira husu konaba kurtissa no ai subreiru  (Quercus suber L.), hoin  hau sei fo informassaun kona ba subericultura.
Portugal nasaun uluk iha produsão kurtissa. Ami kuda ai subreiru especialmente iha Sul Portugal, iha distrito sira Évora, Beja no Setúbal, iha provincia Alentejo. Subreiru ai mak sai boot maibe neineik tebetebes. Ami kuda ai subreiru ba ami nia bei oan sira... Kurtissa kulit ai subreiru nian.
Ai subreiru fo uluk kulit bainhira to’o tinan 20. Nia gosta rai laek nutriente no precisa klima Mediterrâniku: período bailoron ho barak manas no maran (fulan Junho-Setembru) no tempu baiudan no malirin (fulan Outubro - Maio).
Ekossistema ho ai subreiru importante tebes tanba ninia biodiversidade boot. Ekossistema ne'e naran "Montado".  Bibi malae han duut iha montado no protege ai laran hasouru ahi durante tempo bailoron.

Uluk kurtissa naran "virgem". Ai subreiru mesak fo kurtissa durante tempo bailoron iha fulan Julho no Agosto. Afoin ami la konsegue hasai kurtissa tanba la iha mitose iha células kulit nian. Durante mitose mak fo kurtissa foun ema bele hasai kulit ai subreiru nian.
 
Atu bele hasai kurtissa ami precisa machado especial. Mane mak hasai kurtissa (tiradores) tenke forte tebes atu fota ai kulit.

Afoin hasai kurtissa ami tenke lori ba trator. Ami mos pinta  ai ho algarismu tinan ne'e (0). 1 se tinan 2011.  Agora ema tenke hein tinan 9, atu hasai kurtissa foun.
Afoin hasai kurtissa ai hun kor laranja. Se mane hasai barak ai kulit ai sei mate. Atu bele protege ai ami tenke hasai kurtissa até mesak 3 m iha ai hun.
 
Agora ami lori kurtissa ba uma to'os. Iha ne'e mane mak sosa kurtissa mae atu hare. Tinan ne'e,  15 kg kurtissa selu 25 euros.
Afoin Kurtissa ba fabrika atu hatasan no halo matan ba botil tua uva. Portugal exporta sira ba Mundo hotu, especialmente França, América, Austrália no  Brasil. Rússia mos sosa kurtissa hodi Portugal hatu halo uma manas. Kurtissa hatau malirin tama uma. Ami hetan nia iha nave espacial mós.
Actualmente problema boot tanba botil tua uva hahú usa matan plástiku. Portugal halo kampanha internacional atu informa ema dia liu kona ba importancia kurtissa no ita nia ekossistema. Kurtissa produto natural no ekológico.  Se ema la sosa botil ho kurtissa hotu ekossistema "Montado" sei mate....  

 
Aihoris subreiru nian propriedade privada. Iha Timor Leste ema tenke desenvolve propriedade privada atu  to'os na'in bele kuda sira nia ai horis kapaz. 
(Todas as fotos tiradas pelo autor, no Monte do Arneirinho do Gaio de Baixo, em Sines, Baixo-Alentejo))

Nenhum comentário: